Hrana bez cenzure – za velike i male (NOVOST💜)

Sretna sam što mogu najaviti novu rubriku “Hrana bez cenzure – za velike i male”. Predstavljam Vam svoju dobru prijateljicu nutricionisticu Katarinu Zupančič, tj. ona će se najbolje predstaviti sama pa da ne dužim 🙂

Na blogu sam joj otvorila posebnu rubriku, nadam se da ćete nešto korisno i novo naučiti u tjednima koji slijede.

“Od dječje dobi sam aktivna u sportu, stoga je izbor studija nutricionizma na Prehrambeno – biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu bio logičan slijed događaja. Trenutno sam na doktoratu iz sportske prehrane u Sloveniji.
Posljednjih sedam godina pišem za vodeću web stranicu o fitnessu i zdravlju u Hrvatskoj. U početku je moj rad bio usmjeren na sportsku prehranu, ali zadnjih nekoliko godina, nakon poroda sam svoj fokus proširila i na prehranu beba i djece, razbijanje mitova o prehrani i pisanje zanimljivih znanstveno utemeljenih članaka koji su razumljivi običnim ljudima. Majke su posebno izložene izazovima oko prehrane radi mnogih različitih savjeta koje dobivaju od poroda pa do početka dohrne. Svi ti silni savjetu su često jako zbunjujući i teško je prepoznati što je točno. Upravo radi toga želim pomoći olakšati roditeljima pitanje prehrane, kako same dohrane djece tako i prehrane trudnica, dojilja te cijele obitelji.
Iskusna sam i u pisanju individualnih planova prehrane. Planovi su osmišljeni ovisno o ciljevima koje osoba želi postići (bilo da se radi o mršavljenju, prilagodbama jelovnika za kardiovaskularne bolesnike ili bolesnike sa šećernom bolešću, sportaše). Volontiram na nekoliko Facebook grupa u Hrvatskoj koje se bave pitanjima javnog zdravlja te zdravlja i prehrane djeteta i majke.”

DOHRANA- NAJČEŠĆA PITANJA

1.) Kada krenuti s dohranom?

ESPHGAN kaže između 4 i 6 mj. WHO kaže sa 6. Preporuka je krenuti oko 6 mj. Ako krenete tjedan dana ranije, neće se ništa dogoditi. Ne treba forsirati prerano kretanje. Dijete također treba određene sposobnosti da bi prihvatilo hranu i moglo se hraniti. Mora imati stabilnost u trupu da se može nagnuti prema naprijed i iskašljati hranu ako se zaleti. Treba pokazivati interes za uzimanjem hrane i prinošenjem ustima (to se obično događa već s 2 – 3 mjeseca, ali ne treba to shvatiti kao poziv na dohranu). Bebina crijeva trebaju sazrijeti da može hranu probavljati. Sve preporuke za kretanje s dohranom već s 4 – 5 mj treba dati stručnjak u slučaju određenih poteškoća.

2.) S kojom namirnicom krenuti?

Prije dopunjene prve godine se preporučuje izbjegavati mlijeko (kao samostalni obrok), med, sećer, gljive (radi česte kontaminacije sporama bakterije Clostridium botulinum, koja uzrokuje botulizam) te slana i konzervirana jela. Najbolje je birati sezonske namirnice. Obzirom da s početkom dohrane mnoga djeca imaju problema s opstipacijom nešto je bolja varijanta odabir hrane koja otvara (tikvice, brokula, žitarice, kruške, šljive).

3.) Smijem li dati mlijeko i kada?

Mlijeko se ne preporučuje kao samostalni obrok, ali se može koristiti za pripremu obroka (npr. griz, riža na mlijeku). Životinjska mlijeka imaju dosta minerala i proteina te opterećuju dječje bubrege. Također u crijevima uzrokuju mikrokrvarenja i kao takva se ne smatraju pogodnim da dječju prehranu.

4.) Da li izbjegavati alergene?

Ne. Danas znamo da odgađanje alergena zapravo pogoduje pojavi alergijskih reakcija. Također svaka namirnica je potencijalni alergen, i vaše dijete može reagirati na bilo koju hranu. Alergije se mogu javiti bilo kada u životu. Kod male djece je česta preosjetljivost na neke namirnice i ona se najčešće pokazuje crvenilom po tijelu ili dijarejom. Ako sumnjate da je dijete reagiralo na određenu namirnicu odgodite ju na neko vrijeme, pa probajte kasnije. Većinu alergija djeca prerastu do 3. godine. U slučaju težih reakcija posavjetujte se s pedijatrom koji će vas uputiti na daljnju obradu. Iako se više ne preporučuje uvođenje hrane po tri dana, ako imate u obitelji alergičara radije se držite tih preporuka. Iz istog razloga je nove namirnice bolje davati u jutarnjim satima da možete pravodobno reagirati.

5.) Kako uvesti jaje?

Jaje možete uvesti odmah s početkom dohrane. To je hrana s visokovrijednim proteinima, dobar izvor vitamina D, riboflavina i selena. Nije potrebno dijeliti jaje na razlomke. Morate paziti da je dobro kuhano. Tvrdo kuhano jaje možete umiješati u kašicu, a dobro zapečenu kajganu možete ponuditi kao odličan BLW obrok.

6.) Kako smo krenuli s dohranom, beba ima problem s opstipacijom. Kako joj pomoći?

Ovo je čest problem s početkom dohrane. Birajte hranu koja otvara. Većina voća i povrća otvara. Izbjegavajte, ili barem pazite na unos mrkve, banane. U kašice možete dodati malo maslinovog ulja ili grčki jogurt. Uvedite žitarice poput zobi, pira, heljde, amarantha. Ponudite kompot bez dodanog šećera. Nakon svakog obroka ponudite djetetu vode, a ako dojite, dojite i dalje na zahtjev.

7.) Smijem li davati bebi čaj ili sok?

U prvoj godini je najbolje navikavati dijete na čistu vodu. Čajevi, nezašećereni, nisu zabranjeni i možete ih povremeno ponuditi. Sokove izbjegavajte. Čak i sokovi bez dodanog šećera imaju u svom sastavu jednostavne šećere koji su jedan od glavnih uzročnika karijesa. U toj ranoj dobi mi djeci usađujemo prehrambene navike, i često kreću odbijati vodu radi soka. Obradom voća se gube vitamini, minerali, vlakna, povećava se udio jednostavnih šećera. Ništa od toga nije dobro za dječju prehranu.

8.) Krenuli smo s dohranom, ali dijete odbija jesti. Sve što sam ponudila pljuje.

Dohrana je kompletno novi svijet vašem djetetu. Do sada je pilo samo mlijeko i odjednom ima pred sobom nešto čudno. Pustite da dijete istraži nove okuse, mirise i konzistencije. To će prvo napraviti rukama, a potom i ustima. Ono tek treba naučiti da je hrana ukusna, da se žvače i guta i da nam pruža ugodu. Za to mu treba vremena. Roditelji najčešće ne nude novu namirnicu više od 3 puta, a zapravo je ponekad potrebno i 11 puta da dijete isproba novi okus da bi ga prihvatilo. Zato budite uporni ali i opušteni. I ono što je najbitnije, budite primjer. Jedite skupa sa svojim djetetom. Ono će vas imitirati. Prilagodite svoju prehranu dječjoj. Osobno sam i ja jela žitno voćnu kašu ili kajganu skupa s mojim dečkom, kao što to radim i danas.

9.) Kada mogu početi nuditi hranu koju i mi jedemo?

Od početka dohrane možete ponudti istu hranu (izuzev gore napomenutih namirnica). Ono što je bitno da hranu začinite tek na kraju, i to svoje obroke. Djeci nudite nezačinjenu hranu i u prikladnoj konzistenciji. Naravno, birajte hranjive kvalitetne namirnice. Nemojte baš kao prvi obrok ponuditi pržene krumpiriće. Ali možete ponuditi meso ih juhe, kuhano povrće, rižoto s povrćem, svježe voće, meso.

10.) Je li potrebno hranu miksati?

Ne. Djeca savršeno dobro žvaču i bez zubiju, desnima. Da li ćete krenuti s komadima ili kašama ovisi o vama. Ako krećete s kašama, onda hranu narežite na sitno ili protisnite vilicom. Miksanje je nepotrebno i stvara krive navike. Također, kompletnim blendanjem hrane se svi okusi izmiješaju i većina njih izgubi.

11.) Kako je najbolje pripremiti hranu?

Hrana koja se inače jede svježa (voće) ponudite svježe. Povrće možete skuhati na pari ili vodi. Dovoljno dugo da bude mekano, ali ne treba biti skroz gnjecavo. Žitarice slobodno skuhajte u vodi pa dodajte voće ili povrće, jogurt, maslinovo ulje. Meso možete ispeći na tavi i ako nudite komade režito poprečno na mišićje, tako će dijete lakše odvajati trakice mesa i žvakati.

Do skorog druženja 💜